MOUSE

MAPA VIZITOR

NUMERU VIZITOR

Flag Counter

hadomi informatika

ETP LIQUICA

ETP LIQUICA

HADOMI RAI TIMOR

HADOMI RAI TIMOR

MOUSE

MOUSE

Rabu, 08 Mei 2019

MATERIA KONA BA KEYBOARD


Ola belun le'e nain sira hotu! Bemvindu mai iha Biblioteka Teknolojia ida ne'e.
Iha materia loron ida ohin, ita sei konese konaba funsaun husi butaun Keyboard ka Tekladu iha Komputador.


  • DefinisaunTeclado ka Keyboard Komputador hanesan sasan fiziku husi komputador ida, ne’ebe maka ho funsaun atu hatama dadus (Input Device Computer) ne’ebe mak sei ajuda utilizador komputador sira hodi Haruka ka Hatama informasaun balun hodi bele halao husi sistema tomak iha Komputador. Jeralmente, Keyboard kompostu husi butaun barak hanesan Alphanumeric no butaun sira seluk tan ho nia funsaun rasik. Agora dadaun Keyboard laptop ka komputer em jeral uja hotu formatu estandarte QWERTY, ne’ebe maka sai hanesan estandar Internesional.
Ho butaun ne’ebe barak iha Keyboard, maka konserteja kada butaun ne’ebe ejiste iha nia funsaun rasik. Funsaun baziku rua husi butaun Keyboard Komputador ne’ebe eziste hanesan: Funsaun husi butaun ida no Kombinasaun husi butaun rua ba leten.
Tamba ita hatene katak Keyboard sai hanesan Input Device ne’ebe importante tebes iha momentu hatama dadus ba sistema (Software), konserteja bainhira iha fallansu ruma iha Keyboard maka sei iha impaktu makas bainhira hatama dadus ka fo instrusaun ruma ba komputador. Keyboard mos bele funsiona hanesan Mouse bainhira laiha mouse ka mouse att.
  • Funsaun husi butaun ida-idak:Tuir mai funsaun sira husi butaun keyboard ida-idak ho nia naran rasik:
1.      Butaun Alphanumeric
Ho nia funsaun hanesan atu hatama karakter sira hanesan Letra no Numeru ba Komputador.(A B C 1 2 3)

2.  Butaun Asterisk
Butaun asterisk funsiona hodi hatama karakter Arterisk hanesan simbolu sira. ( . , ; : /

3. Butaun Capslock
Butaun refere ho nia funsaun atu halo Letra sira sai boot bainhira ita hamoris (Capslock ON = A B C) no Letra kiik bainhira ita hamate (Capslock OFF = a b c

4. Butaun Shift  
Hodi halao funsaun komplimentar husi kada funsaun, hanesan hodi halo letra ruma ba Kapital, no mos hodi hamosu ka halo ativu ba butaun sira ne’ebe mak iha parte leten nia husi butaun sira ne’ebe mak iha funsaun rua (Butaun ida maibe funsaun rua).

5. Esc
Esc ka Escape funsiona hodi halo cancelling ba dialog box, pause ba game balun, no halo mos prosesu Stop ba iha animasaun sira.

6. Butaun F1 to’o F12
  • F1 barak liu uja hodi hamosu Menu Ajuda ka Helps;
  • F2 funsiona hodi troka naran (Rename) ba file ka objetu ne’ebe ita hili;
  • F3 funsiona hodi hamosu kotak Search all files (buka file sira);
  • F4 funsiona hodi hamosu menu Go to A Different Folder;
  • F5 funsiona hodi halo refresh ba window, browser no mos desktop;
  • F10 funsiona hodi halo ativu menu bar;
  • F11 funsiona hodi halo ativu mode full screen.
7. Print Screen
Butaun ida ne’e funsiona hodi screen shoot ba layar ka display komputer ne’ebe mak iha hela.

8. Tab
Butaun ida ne’e funsiona hodi hili opsaun ka hili buat balun ne’ebe iha dialog box.

9. CTRL
Ctrl ka control hanesan butaun ida ne’ebe funsiona hodi  halo seleksaun multiple (barak) ho ajuda husi mouse (ratu).

10. Butaun Windows
Butaun idane’e dalabarak iha parte okos, entre Alt nomos Ctrl ka Fn. Funsaun dahuluk husi butaun ida ne’e atu loke Menu Start iha Windows.

11. Alt
Butaun Alt laiha funsaun espesifiku bainhira mesak. Maibe Alt sei utilija barak liu iha Kombinasaun Butaun Keyboard nian ho nia funsaun oioin.

12. Space Bar
Space bar hanesan Butaun keyboard ne’ebe hare klaru tebes, nia pozisaun iha parte okos husi keyboard no naruk liu entre butaun sira seluk. Butaun spacebar ne’e nia fusaun hodi halo espasu entre karakter ka Letra bainhira hakerek ka halo dokumentu iha komputador.

13. Enter
Enter eziste funsaun espesifiku oioin. Iha momentu hakerek dokumentu, enter funsiona hodi halo Paragrafu foun iha dokumentu refere. Enkuantu iha aplikasaun, Butaun enter bele bolu dehan OK, no utilija mos hodi hili opsaun ne’ebe maka sei halao.

14. Backspace
Butaun backspace utiliza hodi hamoos karakter ida-ida iha momentu hakerek dokumentu.

15. Delete
Butaun delete funsiona hodi hamoos file ka folder ka buat balun ne’ebe ita hili.

16. Home
Butaun home funsiona hodi fila fali ba pajina dahuluk.

17. Page Up
Butaun Page Up (PgUp) funsiona hodi sae ba pajina leten, dalabarak liu utilija iha pajina browser no mos halo dokumentu.

18. Page Down
Butaun Page Down (PgDn) funsiona kontrariu ho Page Up,  ne’ebe mak hodi tuun mai pajina kraik.

19. End
Butaun End dalabarak utilija iha hakerek dokumentu nian, nia sei ba iha linha ikus husi fileira ida. Kai ha file balun karik sei lori ita ba iha file ikus entre file sira seluk.

20. Butaun panah
Butaun panah kompostu husi diresaun 4 mak hanesan diresaun leten, kraik, loos no mos diresaun ba karuk. Funsaun husi butaun ida ne’e, maka lori ka hatudu bafile ne’ebe hakarak ita hili.

21. Num Lock
Num Lock hanesaun butaun ida ne’ebe funsiona hodi locking ba numeric key ka Butaun numeric.

22. Fn
Fn hanesan liafuan badak husi Function. Butaun ida ne’e dalabarak ejiste iha Keyboard laptop, ho nia Koor. Utilija hodi hamosu ka halo ativu ba butaun sira ne’ebe mak nia koor hanesan mos no nia (Fn).

  •  Funsaun husi Butaun Kombinasaun (Butaun barak)

Aktividade ida ne’e refere ba utilija ba butaun barak iha momentu ka tempu ne’ebe hanesan hodi hamosu ha halao buat ruma ba Sistema komputador. Tuir mai ejiste kombinasaun butaun Keyboard ne’ebe halo kombinasaun ho nia funsaun sira:

1. Kombinasaun Ctrl
Ba dahuluk  nian, kombinasaun ne’ebe hamutuk ho Ctrl, ne’ebe maka kombina ho butaun sira seluk balun, hanesan:
  • Ctrl + A funsiona hodi halo seleksaun ba item ka file sira hotu ne’ebe iha janela refere (Select all).
  • Ctrl + B funsiona hodi halo mahar ba karakter balun iha dokumentu (Bold).
  • Ctrl + C funsiona hodi halo Kopi aba dokumentu ka File ruma (Copy).
  • Ctrl + F funsiona hodi buka buat balun (Find).
  • Ctrl + I hodi halo formatting italic ka halo karakter ruma hodi hambrik kleuk, iha dokumentu (Italic).
  • Ctrl + N funsiona hodi loke janela foun (new window). Bele utilija hodi loke dokumentu foun, tab foun iha browser  no seluk tan (New).
  • Ctrl + O funsiona hodi loke file ka dokumentu ruma (Open).
  • Ctrl + P funsiona hodi Print (Printing Document).
  • Ctrl + S funsiona hodi Rai dadus ka dokumentu balun (Save).
  • Ctrl + U hodi halo formatting underline ka halo risku iha karakter ka letra ruma nia okos (Underline).
  • Ctrl + V funsiona hodi Paste husi dokumentu ka file ruma ne’ebe maka kopia antes ona.
  • Ctrl + W funsiona hodi taka dokumentu ka janela ruma ne’ebe mak loke hela (Close).
  • Ctrl + X funsiona hodi tesi ka Cut file ne’ebe mak ita hili, hodi halo clipboard.
  • Ctrl + Y utilija hodi halo Redo file ka dokumen.
  • Ctrl + Z utilija hodi halo Undo ka kontrariu husi ctrl + Y.
  • Ctrl + Esc utilija hodi loke Menu Start iha Windows.
  • Ctrl + drag files kombinasaun ida ne’e ajuda utilijador sira hodi halo Copy and Paste ba file balun.
  • Ctrl + Shift + Drag files kombinasaun ida ne’e utilija hodi halo shortcut ba file ruma.
2. Kombinasaun Windows.
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun Windows, hanesan:
  • Win + D hodi halo minimize ba Janela ka window hotu ne’ebe nakloke.
  • Win + E hodi loke janela This PC.
  • Win + F hodi hamosu kotak dialog Find ka Search.
  • Win + L hodi halo lock ba ita nia sistema operasaun windows.
  • Win + M hodi halo minimize ba Janela ka window hotu ne’ebe nakloke.
  • Win + Shift + M hodiloke fila  fali Janela ne’ebe minimize ikus (Kontrariu husi Win + M).
  • Win + R hodi loke command RUN.
  • Win + F1 hodi hamosu menu ajuda ka Help iha windows.
  • Win + Tab nia funsaun hanesan mos ho Alt + Tab, hodi hili janela sira ne’ebe mak nakloke hela.
3. Kombinasaun Alt.
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun Alt, hanesan:
  • Alt + F4 hodi sai husika taka janela ne’ebe ativu hela,bele mos halo shut down.
  • Alt + Space Bar hodi hamosu sistem menu.
  • Alt + enter hodi hare properties ba Item ka file ne’ebe ita hili.
  • Alt + Tab hodi hili janela sira ne’ebe mak nakloke hela.
Ida ne'e mak materia ba iha Publikasaun loron ohin nian, karik iha ideia, sujestaun no Kritika balun ho objetivu atu kontribui, halo favor manda ideia hirak ne'e liu husi koluna Komentariu, Obrigadu...

0 komentar:

Posting Komentar